<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>muzika Archives - Tekstovi</title>
	<atom:link href="https://www.tekstovi.ba/tag/muzika/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.tekstovi.ba/tag/muzika/</link>
	<description>Tekstovi pjesama i kako ih napisati</description>
	<lastBuildDate>Thu, 04 Jul 2019 11:28:54 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.0.11</generator>
	<item>
		<title>Najbolji svjetski gitaristi</title>
		<link>https://www.tekstovi.ba/najbolji-svjetski-gitaristi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 28 Jun 2013 08:24:23 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tekstovi]]></category>
		<category><![CDATA[gitara]]></category>
		<category><![CDATA[gitaristi]]></category>
		<category><![CDATA[muzika]]></category>
		<category><![CDATA[sviranje]]></category>
		<category><![CDATA[tekstovi]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.tekstovi.ba/?p=405</guid>

					<description><![CDATA[<p><i>Upoznajte ljude koji su uticali na dana</i><i>šnju muziku</i></p>
<p>Ne postoji osoba koja ne sluša muziku ili koja ne zna zar bar jednog pjevača ili bend. Bendovi su svoju slavu stekli svojim nastupima, pjesmama i šarolikoj publici. Međutim, za uspjeh jednog benda zaduženi su i ostali članovi benda, ali danas se koncentrišemo samo na one za kojima djevojčice najviše lude, a to su gitaristi<b>. Saznajte koji su to najbolji svjetski gitaristi:<span id="more-405"></span></b></p>
<p><b></b>1. Jimi Hendrix</p>
<p>Široko poznat kao jedan od najkreativnijih i najuticajnijih muzičara 20. vijeka, Džimi Hendriks je pionir eksplozivnih mogućnosti na električnoj gitari. Hendriksov inovativni stil sviranja je &#8230;</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/najbolji-svjetski-gitaristi/">Najbolji svjetski gitaristi</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><i>Upoznajte ljude koji su uticali na dana</i><i>šnju muziku</i></p>
<p>Ne postoji osoba koja ne sluša muziku ili koja ne zna zar bar jednog pjevača ili bend. Bendovi su svoju slavu stekli svojim nastupima, pjesmama i šarolikoj publici. Međutim, za uspjeh jednog benda zaduženi su i ostali članovi benda, ali danas se koncentrišemo samo na one za kojima djevojčice najviše lude, a to su gitaristi<b>. Saznajte koji su to najbolji svjetski gitaristi:<span id="more-405"></span></b></p>
<p><b></b>1. Jimi Hendrix</p>
<p>Široko poznat kao jedan od najkreativnijih i najuticajnijih muzičara 20. vijeka, Džimi Hendriks je pionir eksplozivnih mogućnosti na električnoj gitari. Hendriksov inovativni stil sviranja je stvorio novu muzičku formu. Za osobu koja ne zna kako da čita i piše muziku, poprilično je nevjerovatno da doživi veliki uspjeh poslije 4 godine sviranja, što je Džimiju uspjelo. Njegov stil danas utiče na mnogobrojne savremene muzičare kao što su Majls Dejvis, Stivi Vai i Džordž Klinton.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Najbolji-svjetski-gitaristi.jpg"><img loading="lazy" class="aligncenter  wp-image-406" title="Najbolji svjetski gitaristi" alt="Najpopularniji gitaristi" src="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Najbolji-svjetski-gitaristi.jpg" width="560" height="373" srcset="https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Najbolji-svjetski-gitaristi.jpg 800w, https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Najbolji-svjetski-gitaristi-300x199.jpg 300w" sizes="(max-width: 560px) 100vw, 560px" /></a></p>
<p>2. Eddie Van Halen</p>
<p>Van Hejlen je uticao na to kako ljudi danas sviraju, čuju i misle o električnoj gitari. Prije 1978. godine gitara je morala da bude samo glasna i brza. Edi je svirao sa ukusom i uvijek u kontekstu, što je činjenica koja ga razlikuje od legije njegovih imitatora. Istina je da je mnogo gitarista uzelo gitaru u ruke kada je čulo sviranje Van Hejlena, ali nijedan ne može dostići njegov nivo.</p>
<p>3. Stevie Ray Vaughan</p>
<p>Rođen je 3. oktobra 1954. godine u Teksasu. Jedan od najpoznatijih savremenih bluz gitarista, njegova muzika kao da dolazi iz dubine njegove duše. Svaka odsvirana nota je savršena i na taj način on je privukao ljude ka svojoj muzici.</p>
<p>4. Jimmy Page</p>
<p>Jedan od najpoznatijih gitarista iz Engleske, Džimi Pejdž ne samo da je pisao nestvarne gitarske rifove već ih je i savršeno svirao.</p>
<p>5. Randy Rhoads</p>
<p>Poznat po sviranju uz Ozzy Osbourne, Randy je bio hevi metal gitarista. Bio je perfektan i precizan u sviranju svake note, ali je sve to radio sa osjećajem. Ne samo da je svirao, već je i pisao muziku.</p>
<p><b>Najbolji svjetski gitaristi se ne zaustavljaju na samo ovih gore nekoliko navedenih</b>. Svakako treba spomenuti Eric Claptona, Tony Iommi, Jeff Beck i još mnogo drugih.</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/najbolji-svjetski-gitaristi/">Najbolji svjetski gitaristi</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dinamika u pisanju muzike</title>
		<link>https://www.tekstovi.ba/dinamika-pisanju-muzike/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 22 Jun 2013 21:54:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tekstovi]]></category>
		<category><![CDATA[dinamika]]></category>
		<category><![CDATA[muzika]]></category>
		<category><![CDATA[pisanje teksta]]></category>
		<category><![CDATA[tekst]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.tekstovi.ba/?p=399</guid>

					<description><![CDATA[<p><em>Oživite pjesmu</em></p>
<p>Dinamika je pojam koji se koristi u muzici da se opiše koliko glasno ili tiho muzičko djelo treba da se odsvira. Mnogi stavljaju “svirati glasno”, ali najčešće se pišu kao kod koji se odnosi na originalne italijanske termine koji se koriste za muziku. Evo koji su to termini, koji se najviše koriste:<span id="more-399"></span></p>
<p>&#8211; ppp (pianissimo possibile) najtiše moguće</p>
<p>&#8211; pp (pianissimo) vrlo tiho</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Dinamika-u-pisanju-muzike.jpg"><img loading="lazy" class="aligncenter  wp-image-400" title="Dinamika u pisanju muzike" alt="Djevojka sluša muziku" src="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Dinamika-u-pisanju-muzike.jpg" width="560" height="373" srcset="https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Dinamika-u-pisanju-muzike.jpg 800w, https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Dinamika-u-pisanju-muzike-300x199.jpg 300w" sizes="(max-width: 560px) 100vw, 560px" /></a></p>
<p>&#8211; p (piano) tiho</p>
<p>&#8211; mp (mezzopiano) srednje tiho</p>
<p>&#8211; mf (mezzoforte) srednje glasno</p>
<p>&#8211; f (forte) glasno</p>
<p>&#8211; ff (fortissimo) vrlo glasno</p>
<p>&#8211; fff ( fortissimo possibile) najglasnije moguće</p>
<p>Postupno pojačanje dinamike se naziva &#8230;</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/dinamika-pisanju-muzike/">Dinamika u pisanju muzike</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>Oživite pjesmu</em></p>
<p>Dinamika je pojam koji se koristi u muzici da se opiše koliko glasno ili tiho muzičko djelo treba da se odsvira. Mnogi stavljaju “svirati glasno”, ali najčešće se pišu kao kod koji se odnosi na originalne italijanske termine koji se koriste za muziku. Evo koji su to termini, koji se najviše koriste:<span id="more-399"></span></p>
<p>&#8211; ppp (pianissimo possibile) najtiše moguće</p>
<p>&#8211; pp (pianissimo) vrlo tiho</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Dinamika-u-pisanju-muzike.jpg"><img loading="lazy" class="aligncenter  wp-image-400" title="Dinamika u pisanju muzike" alt="Djevojka sluša muziku" src="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Dinamika-u-pisanju-muzike.jpg" width="560" height="373" srcset="https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Dinamika-u-pisanju-muzike.jpg 800w, https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Dinamika-u-pisanju-muzike-300x199.jpg 300w" sizes="(max-width: 560px) 100vw, 560px" /></a></p>
<p>&#8211; p (piano) tiho</p>
<p>&#8211; mp (mezzopiano) srednje tiho</p>
<p>&#8211; mf (mezzoforte) srednje glasno</p>
<p>&#8211; f (forte) glasno</p>
<p>&#8211; ff (fortissimo) vrlo glasno</p>
<p>&#8211; fff ( fortissimo possibile) najglasnije moguće</p>
<p>Postupno pojačanje dinamike se naziva krešendo, a postupno stišavanje dekrešendo. Krešendo znači da se pojača zvuk i može se označiti kao “cresc” ili kao “&lt;”. Dekrešendo znači da se dinamika utišava, i kao i krešendo može se napisati kao cijela riječ, skraćenica ili “&gt;”.</p>
<p>Još jedan pojam na koji se može naići je i pauza. Pauza znači da se ništa ne svira. Ona se može iskoristiti u ponavljajućim sekcijama, kao na primjer „pauza prvi put“. Čak i ako je muzika napisana, ako postoji ovaj znak ne smije se svirati prvi put, već tek prilikom ponavljanja.</p>
<p><strong>Dinamika u pisanju muzike je jako važna</strong>. Kako bi se dobio što bolji zvuk i melodija, pisci ubacuju dinamiku i tako stvaraju različite stilove pjesama. Bez dinamike, muzika bi bila sva u jednom tonu i ne bi se dobili efekti i probudile emocije koje pisac želi.</p>
<p>Oni koji se žele baviti pisanjem muzike, savjetuje im se da dobro izuče termine koji su česti u ovom području. Ko zna, možda baš jednog dana napišu pjesmu koja će se nalaziti u pratnji nekog poznatog filma.</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/dinamika-pisanju-muzike/">Dinamika u pisanju muzike</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako muzika utiče na život</title>
		<link>https://www.tekstovi.ba/kako-muzika-utice-na-zivot/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 14 Jun 2013 09:01:36 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tekstovi]]></category>
		<category><![CDATA[muzika]]></category>
		<category><![CDATA[stihovi]]></category>
		<category><![CDATA[život]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.tekstovi.ba/?p=390</guid>

					<description><![CDATA[<p><i>Pustite omiljenu muziku i uživajte</i></p>
<p>Muzika značajno utiče na naše živote, jer ne postoji osoba koja može da prizna da ne voli muziku i da nema omiljenu pjesmu ili omiljenog pjevača. Mnogi ljudi žive i dišu kroz muziku, drugi zarađuju novac od nje, a nekima je ona jedini način da se opuste. Nije ni čudo što se kaže da je muzika najbolja terapija koja liječi bolesti kao i poremećaje sa mozgom. Ono što osoba sluša oslikava njenu sliku u društvu, uveliko utiče na njenu ličnost i utiče na njeno raspoloženje, čini osobu hrabrijom, veselijom, a u pojedinim trenucima čak i &#8230;</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/kako-muzika-utice-na-zivot/">Kako muzika utiče na život</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><i>Pustite omiljenu muziku i uživajte</i></p>
<p>Muzika značajno utiče na naše živote, jer ne postoji osoba koja može da prizna da ne voli muziku i da nema omiljenu pjesmu ili omiljenog pjevača. Mnogi ljudi žive i dišu kroz muziku, drugi zarađuju novac od nje, a nekima je ona jedini način da se opuste. Nije ni čudo što se kaže da je muzika najbolja terapija koja liječi bolesti kao i poremećaje sa mozgom. Ono što osoba sluša oslikava njenu sliku u društvu, uveliko utiče na njenu ličnost i utiče na njeno raspoloženje, čini osobu hrabrijom, veselijom, a u pojedinim trenucima čak i tužnom i depresivnom. Ipak, to zavisi od načina na koji se muzika sluša i osjeća. <b>Saznajte kako muzika utiče na život, sudeći prema istraživanjima.<span id="more-390"></span></b></p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Kako-muzika-utice-na-zivot.jpg"><img loading="lazy" class="aligncenter wp-image-392" title="Kako muzika utiče na život" src="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Kako-muzika-utice-na-zivot.jpg" alt="Budite sretni uz muziku" width="560" height="373" srcset="https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Kako-muzika-utice-na-zivot.jpg 800w, https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/06/Kako-muzika-utice-na-zivot-300x199.jpg 300w" sizes="(max-width: 560px) 100vw, 560px" /></a></p>
<p>Mnoga istraživanja su pokazala da nije samo ličnost osobe pod uticajem muzike, već se i seksualne aktivnosti poboljšavaju ili pogoršavaju u zavisnosti od muzike koja se sluša. Čini se da oni koji slušaju džez muziku imaju bolji seksualni performans od onih koji slušaju pop. Oni kojima je smanjena seksualna aktivnost slušaju klasičnu muziku, a oni koji su temperamentni i tvrdoglavi slušaju hevi metal.</p>
<p>Muzika razvija određene dijelove mozga koji se drugačije ni ne mogu stimulisati. Jedno istraživanje je pokazalo da su djeca koja nauče svirati klavir spremnija da prihvate različite informacije, od djece koja nauče da koriste računar.</p>
<p>Koliko muzika utiče na život dokazuje i da su osobe koje boluju od Parkinsove bolesti bile u stanju da se kreću jedino ako se sjete neke pjesme iz svoje mladosti. Kombinacija muzičkih ritmova utiče na krvni pritisak, što je ponekad neprimjetno, ali obično utiče i na naša osjećanja. Zbog toga nas sporiji tempo muzike smiruje, brži čini napetim, a muzika koja je zasnovana na harmoniji umara mozak. Ono što utiče na stanje uma je dužina i položaj prekida u pjesmi.</p>
<p>Način na koji reagujemo na neku pjesmu mnogo zavisi i od stanja uma ili prethodnih iskustava. Ukoliko osoba poveže pjesmu sa nekim razdobljem u svom životu, kasnije kad čuje tu pjesmu uvijek će se sjetiti tog perioda.</p>
<p>Osim ljudi, muzika utiče i da biljke rastu brže i daju više cvijeća, voća ili sjemena. Ovome naročito pomaže instrumentalna muzika, a pogotovo violine i flaute.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Pročitajte zapis o učincima koje ima <a href="http://www.tekstovi.ba/cudotvorno-djelovanje-koenzima-q10/">Koenzim Q10</a> na zdravlje.</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/kako-muzika-utice-na-zivot/">Kako muzika utiče na život</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kratka biografija Mocarta</title>
		<link>https://www.tekstovi.ba/kratka-biografija-mocarta/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 17 May 2013 11:53:09 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tekstovi]]></category>
		<category><![CDATA[biografija]]></category>
		<category><![CDATA[Mocart]]></category>
		<category><![CDATA[muzika]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.tekstovi.ba/?p=356</guid>

					<description><![CDATA[<p><i>Saznajte više o ovom muzičkom talentu</i></p>
<p>Volfgang Amadeus Mocart je rođen 27. januara 1756. godine u Salzburu, u Austriji. Od oca Leopolda Mocarta koji je bio kompozitor i violinista i majke Ana Marije Pertl. Par je imao sedmoro djece, ali je samo dvoje preživjelo – Volfgang Amadeus i Ana koja je rođena 1751. godine.</p>
<p><span id="more-356"></span></p>
<p>Mladi Volfgang je pokazao talent za muziku u ranim godinama. Sa 4 godine mogao je da svira iste stvari kao i njegova sestra koja je starija od njega 5 godina. Mnogi tvrde da je sa 9 godina napisao svoju prvu simfoniju. 1792. godine njihov otac ih &#8230;</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/kratka-biografija-mocarta/">Kratka biografija Mocarta</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><i>Saznajte više o ovom muzičkom talentu</i></p>
<p>Volfgang Amadeus Mocart je rođen 27. januara 1756. godine u Salzburu, u Austriji. Od oca Leopolda Mocarta koji je bio kompozitor i violinista i majke Ana Marije Pertl. Par je imao sedmoro djece, ali je samo dvoje preživjelo – Volfgang Amadeus i Ana koja je rođena 1751. godine.</p>
<p><span id="more-356"></span></p>
<p>Mladi Volfgang je pokazao talent za muziku u ranim godinama. Sa 4 godine mogao je da svira iste stvari kao i njegova sestra koja je starija od njega 5 godina. Mnogi tvrde da je sa 9 godina napisao svoju prvu simfoniju. 1792. godine njihov otac ih je oboje odveo na turneju po Beču gdje su nastupali pred plemstvom. Ana je svirala klavir, a Volfgang klavir i violinu. Duža turneja po Evropi je planirana 1793. godine i djeca su nastupala u nekoliko država pred plemstvom. Sa 14 godina Mocart je komponovao svoju prvu operu koju je nazvao „<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Mitridate,_re_di_Ponto">Mitridate, re di Ponto</a>“.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/05/Kratka-biografija-Mocart.jpg"><img loading="lazy" class="aligncenter  wp-image-357" title="Kratka biografija Mocart" alt="Saznajte zanimljive informacije o Mocartu" src="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/05/Kratka-biografija-Mocart.jpg" width="436" height="420" srcset="https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/05/Kratka-biografija-Mocart.jpg 623w, https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/05/Kratka-biografija-Mocart-300x288.jpg 300w" sizes="(max-width: 436px) 100vw, 436px" /></a></p>
<p>Mocartov otac je bio kivan na njega kada je saznao da ovaj želi da živi od svog talenta i da se bavi muzikom, a ne da bude u plemićkom orkestru kako je on to htio. Bilo je jako teško za Mocarta da ga prime na takvo jedno mjesto je jer imao svega 10 godina bez obzira na njegov talent. Sa vremenom, Mocart se zaposlio na dvoru princa – nadbiskupa od Salzbura. Pored ovog posla Mocart je uvijek težio i gledao da pronađe posao koji je dalje od Salzbura jer mu se on činio ograničen. Osim toga, tada su se javile i prve frustracije koje su bile usmjerene prema njegovom ocu jer je on sabotirao svaki pokušaj romantike. Očekivao je od njega da samo radi kako bi izdržavao cijelu porodicu.</p>
<p>1781. godine ušao je u raspravu sa nadbiskupom od Salzbura nakon čega je napustio taj posao. Poslije toga dvadesetpetogodišnji Mocart se preselio u Beč i radio kao honorarni kompozitor i muzičar. 1782. godine oženio se sa pjevačicom Konstanz Veber iz siromašne porodice, što je njegovog oca dotuklo.</p>
<p>9 godina je radio u Beču, svirao i predavao o muzici i instrumentima. U toku tih nekoliko godina napisao je neka od najboljih i najpoznatijih djela. Kasnije je došlo do finansijskih problema jer koliko god da je radio nije mogao zaraditi dovoljno novca, iako je imao jaku reputaciju. Poslije smrti svog oca to ga je dovelo u još veće probleme. Sa 35 godine 1791. godine Mocart je preminuo od vojne groznice.</p>
<p><b>Kratka biografija Mocarta opisuje njegov odnos sa ocem, njegov rad i život u Beču, a za više detalja pogledajte sajt „Wikipedia“.</b></p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/kratka-biografija-mocarta/">Kratka biografija Mocarta</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Koje su to najpopularnije vrste muzike?</title>
		<link>https://www.tekstovi.ba/koje-su-najpopularnije-vrste-muzike/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 10 May 2013 12:55:35 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tekstovi]]></category>
		<category><![CDATA[muzika]]></category>
		<category><![CDATA[pjevač]]></category>
		<category><![CDATA[tekst]]></category>
		<category><![CDATA[žanr]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.tekstovi.ba/?p=350</guid>

					<description><![CDATA[<p><i>Otkrijte kada su nastali neki od popularnih žanrova muzike</i></p>
<p>U svijetu postoji mnogo žanrova  muzike i jako je teško imenovati svaki i objasniti kakva je muzika u pitanju. Ipak, postoji nekoliko vrsta koje su najpopularnije i koje se svakodnevno slušaju. Muzika je široka tema i pokreće svijet. Bez muzike naša planeta bi bila dosadno mjesto.</p>
<p><span id="more-350"></span></p>
<p>Muzika može dosta toga reći o nečijoj ličnosti i načinu na koji osoba živi svoj život. Ljudi koriste muziku na različite načine. Neki je koriste za relaksaciju, neki je stvaraju u slobodno vrijeme, a neki jednostavno ne mogu bez nje. Muzika se koristi i za &#8230;</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/koje-su-najpopularnije-vrste-muzike/">Koje su to najpopularnije vrste muzike?</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><i>Otkrijte kada su nastali neki od popularnih žanrova muzike</i></p>
<p>U svijetu postoji mnogo žanrova  muzike i jako je teško imenovati svaki i objasniti kakva je muzika u pitanju. Ipak, postoji nekoliko vrsta koje su najpopularnije i koje se svakodnevno slušaju. Muzika je široka tema i pokreće svijet. Bez muzike naša planeta bi bila dosadno mjesto.</p>
<p><span id="more-350"></span></p>
<p>Muzika može dosta toga reći o nečijoj ličnosti i načinu na koji osoba živi svoj život. Ljudi koriste muziku na različite načine. Neki je koriste za relaksaciju, neki je stvaraju u slobodno vrijeme, a neki jednostavno ne mogu bez nje. Muzika se koristi i za različite terapije, to jest za liječenje raznih stanja.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/05/Kako-osmisliti-dobar-naslov-za-pjesmu.jpg"><img loading="lazy" class="aligncenter  wp-image-351" title="Koje su to najpopularnije vrste muzike" alt="Popularna muzika koju svakodnevno slusamo" src="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/05/Kako-osmisliti-dobar-naslov-za-pjesmu.jpg" width="560" height="403" srcset="https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/05/Kako-osmisliti-dobar-naslov-za-pjesmu.jpg 800w, https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/05/Kako-osmisliti-dobar-naslov-za-pjesmu-300x215.jpg 300w" sizes="(max-width: 560px) 100vw, 560px" /></a></p>
<p><b>Evo i koje su to najpopularnije vrste muzike</b>:</p>
<p>&#8211; Pop muzika</p>
<p>Pop muzika je skraćenica od “popularna muzika” i pojavila se 1950. godine. Pop muzika je brza muzika, a njeni izvođači koriste različite instrumente kao i ritmove. Ponekad se miješa i u druge vrste muzike ali je lako prepoznatljiva jer ima svoj unikatni zvuk kao i kvalitet. Ova vrsta muzike je komercijalna i može se pronaći na svkom uglu. Najpopularniji izvođači ove vrste muzike su Madonna, Michael Jackson i Abba. Svi su oni svojom pojavom i načinom izvedbe uticali na pop scenu. Justin Bieber, Take that, kao i One direction su jako popularni u pop kulturi danas.</p>
<p>&#8211; Rock muzika</p>
<p>Dosta ljudi vjeruje da je rock muzika posebna kategorija za sebe, dok neki rock smatraju vrstom popa. Ova vrsta muzike se razvila u Sjedinjenim Američkim državama tokom 1940. godine. Rock muzika sadrži nekoliko vrsta, a to je  klasični rock, pank rock, heavy metal, indie rock, alternativni i pop rock. Rock pjevači i grupe koji su uticali na ovu vrstu muzike su: Elvis Presley, Jimi Hendrix, Queen, Bon Jovi, Guns &amp; Roses. Primjer heavy metala predstavlja Slipknot.</p>
<p>&#8211; Hip hop i rap muzika</p>
<p>Hip hop se mijenjao u zadnjih nekoliko godina i postao je više povezan sa rapom. Hip hop je jako posebna vrsta muzike, jer se sastoji od ritma i slam govora koji je povezan sa bitom. Povezan je sa grafitima, break dance kulturom, a nekima je i stil života. Izvođači koji su uticali na hip hop i rap su Mos Def, Nas, 2Pac, Beastie Boys, a danas su to izvođači kao Eminem, 50 cent, Kanye West.</p>
<p>&#8211; Soul i R&amp;B</p>
<p>Soul i R&amp;B je muzički pravac koji se drastično mijenjao u proteklih nekoliko godina, ali je još uvijek jako popularan. Ova vrsta muzike ima afričko – američki uticaj i nastala je 1940. godine. Pedesetih godina Johnny Otis i The Clovers su bili popularni muzičari koji su uticali na ovu vrstu muzike. Devedesetih godina R&amp;B je postao dio pop muzike i danas se izvođači kao Beyonce i Alicia Keys svrstavaju u R&amp;B.</p>
<p><i>Različite vrste muzike</i></p>
<p>Postoji još nekoliko široko popularnih vrsta muzike kao što je country, jazz, jungle i folk. Međutim te vrste nisu toliko popularne kao gore navedene i slušaju ih prilično manji krugovi publike. Takođe je važno znati da i svaka država i kultura ima svoju muziku.</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/koje-su-najpopularnije-vrste-muzike/">Koje su to najpopularnije vrste muzike?</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako promovisati muziku?</title>
		<link>https://www.tekstovi.ba/kako-promovisati-muziku/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 19 Apr 2013 12:43:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tekstovi]]></category>
		<category><![CDATA[muzika]]></category>
		<category><![CDATA[pjesme]]></category>
		<category><![CDATA[promocija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.tekstovi.ba/?p=336</guid>

					<description><![CDATA[<p><i>Jednostavnim savjetima ostvarite zaradu i postanite poznati</i></p>
<p>Muzičari se, osim fokusiranja na pisanje svojih pjesama, trebaju i fokusirati na njihovu promociju. Kako su informacione tehnologije uznapredovale skoro svaka osoba se zna služiti internetom i pronaći stvari koje je zanimaju. Jedan od načina promocije je i putem interneta. Evo nekoliko primjera i savjeta kako da muzika bude primjećena i kako da muzičar zaradi novac.</p>
<p><span id="more-336"></span></p>
<p>-CD – ovi su dobar način promocije, ali slanje pjesama, narezivanje na cd, štampanje omota, slanja nazad (koje je uvijek skupo) i onda kasnije po koncertima nošenje tih CD-ova nije nimalo praktično. Prodaja CD-ova je tradicionalan način &#8230;</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/kako-promovisati-muziku/">Kako promovisati muziku?</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><i>Jednostavnim savjetima ostvarite zaradu i postanite poznati</i></p>
<p>Muzičari se, osim fokusiranja na pisanje svojih pjesama, trebaju i fokusirati na njihovu promociju. Kako su informacione tehnologije uznapredovale skoro svaka osoba se zna služiti internetom i pronaći stvari koje je zanimaju. Jedan od načina promocije je i putem interneta. Evo nekoliko primjera i savjeta kako da muzika bude primjećena i kako da muzičar zaradi novac.</p>
<p><span id="more-336"></span></p>
<p>-CD – ovi su dobar način promocije, ali slanje pjesama, narezivanje na cd, štampanje omota, slanja nazad (koje je uvijek skupo) i onda kasnije po koncertima nošenje tih CD-ova nije nimalo praktično. Prodaja CD-ova je tradicionalan način kako zaraditi novac na koncertu, ali kako bi muzičar bio uspješan i nezavisan on mora da prati trendove.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/04/Kako-promovisati-muziku.jpg"><img loading="lazy" class="aligncenter  wp-image-337" title="Kako promovisati muziku" alt="Najbolji nacin reklamiranja sopstvene muzike" src="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/04/Kako-promovisati-muziku.jpg" width="560" height="327" srcset="https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/04/Kako-promovisati-muziku.jpg 800w, https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/04/Kako-promovisati-muziku-300x175.jpg 300w" sizes="(max-width: 560px) 100vw, 560px" /></a></p>
<p>Danas je sve digitalizovano i tu prednost treba iskoristiti. Muzičar može otići na YouTube i pronaći bilo koji video iz Japana. U polju za opis ispod videa može biti link koji vodi do mjesta gdje se može skinuti pjesma za samo 1$. U trenutku se pjesma može skinuti bilo gdje u svijetu. Ljudi žele stvari odmah i žele ih brzo, a ovo je jedan od idealnih načina kako naplatiti svoju pjesmu.</p>
<p>-Način na koji se muzika promovisala prije nekoliko godina i danas je totalno drugačiji. Razvoj socijalnih mreža je dosta toga promijenio. Pa se danas mogu koristiti Facebook, Digg, LinkedIn ili Twitter kako bi se muzika promovisala. Najbolje od svega je što je promocija na socijalnim mrežama besplatna, a ako osoba ima mnogo prijatelja, uz nekoliko klikova pjesma se može promovisati širom svijeta.</p>
<p>Ipak, socijalne mreže su više od kreiranja profila i slanja poruka o pjesmi. Socijalne mreže se moraju koristiti mudro, kako osoba ne bi postala naporna mnogima. Svi su vidjeli ljude koji postavljaju svakodnevno postove kao na primjer: „Kupi moj CD“, „Lajkuj moju Facebook stranicu“ i slično. Realno gledano, zašto bi neko lajkovao stranicu ili skinuo pjesmu kada je osoba samo još jedna od onih koje imaju na stotine prijatelja i svaki čas “spemuju”. Ovdje se gubi ono najvažnije, a to je povezivanje sa svojim prijateljima i fanovima. Ako osoba to ne uradi prije promocije svoje muzike i u toku nje, neće imati nikakvu zaradu.</p>
<p>-Mnogo ljudi misli da je skupljanje adresa elektronske pošte prevaziđena praksa. Ljudi misle da nema smisla skupljati mejlove danas kada su svi na Fejsbuku ili Tviteru. Ali ne smije se zaboraviti nešto, a to je da su socijalne mreže prolazne, one dođu i odu. Svi se sjećaju My Space mreže i kako je ona neslavno završila. Jedan od najbitnijih marketinških alata je lista mejlova. Iskreno koliko često neko mijenja svoj mejl, plus što se mejl svaki dan provjerava i po nekoliko puta.</p>
<p><i>Promocijom do zarade</i></p>
<p>Ovo su samo neki od savjeta kako promovisati muziku i savjetuje se svakom ozbiljnom muzičaru da ide u korak sa trendovima i koristi njihove prednosti.</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/kako-promovisati-muziku/">Kako promovisati muziku?</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kritika u muzici</title>
		<link>https://www.tekstovi.ba/kritika-muzici/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 01 Apr 2013 05:41:11 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tekstovi]]></category>
		<category><![CDATA[kritika]]></category>
		<category><![CDATA[muzika]]></category>
		<category><![CDATA[pisac]]></category>
		<category><![CDATA[pjesme]]></category>
		<category><![CDATA[posao]]></category>
		<category><![CDATA[tekst]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.tekstovi.ba/?p=314</guid>

					<description><![CDATA[<p><i>Ne dozvolite da nevažna mišljenja utiču na karijeru</i></p>
<p><b>Kritika u muzici ili ocjena, odnosi se na bilo koju vrstu usmenog ili pismenog mišljenja</b>. Može biti pozitivna ili negativna i saopštena od instruktora, sudije, mentora, drugog muzičara ili nekog ko nije muzičar. Ponekad se kritika dijeli sa javnošću i tada dobija drugačiji naziv „pregled“. Mnogi muzičari poslije negativne kritike su jako pogođeni, ponekad čak i obeshrabljeni, i odbijaju da nastave daljni rad. Bilo koje djelo, uključujući i muzičko postaje toliko blisko jednom piscu da svaka kritika može biti devastirajuća za jednu osobu.</p>
<p><span id="more-314"></span></p>
<p>Kritike u muzičkom svijetu su neizbježne i sa &#8230;</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/kritika-muzici/">Kritika u muzici</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><i>Ne dozvolite da nevažna mišljenja utiču na karijeru</i></p>
<p><b>Kritika u muzici ili ocjena, odnosi se na bilo koju vrstu usmenog ili pismenog mišljenja</b>. Može biti pozitivna ili negativna i saopštena od instruktora, sudije, mentora, drugog muzičara ili nekog ko nije muzičar. Ponekad se kritika dijeli sa javnošću i tada dobija drugačiji naziv „pregled“. Mnogi muzičari poslije negativne kritike su jako pogođeni, ponekad čak i obeshrabljeni, i odbijaju da nastave daljni rad. Bilo koje djelo, uključujući i muzičko postaje toliko blisko jednom piscu da svaka kritika može biti devastirajuća za jednu osobu.</p>
<p><span id="more-314"></span></p>
<p>Kritike u muzičkom svijetu su neizbježne i sa njima se treba naučiti nositi. One dolaze zajedno sa učenjem i izvođenjem muzike od instruktora, drugih muzičara i obožavatelja iz svih sektora.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/04/Kritika-u-muzici.jpg"><img loading="lazy" class="aligncenter  wp-image-315" title="Kritika u muzici" alt="Negativna reakcija na muzičko djelo" src="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/04/Kritika-u-muzici.jpg" width="560" height="373" srcset="https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/04/Kritika-u-muzici.jpg 800w, https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/04/Kritika-u-muzici-300x199.jpg 300w" sizes="(max-width: 560px) 100vw, 560px" /></a></p>
<p>Tehnički govoreći svaka osoba ima pravo da izrazi svoje mišljenje na bilo šta. Ponekad, ljudi jednostavno osjećaju potrebu da izraze svoje mišljenje kada je u pitanju bilo šta vezano za umjetnost. Kritike se najviše mogu čuti u muzici i filmu, a mogu biti pune komplimenata ili negativnih komentara.</p>
<p>U toku primanja pozitivnog komentara osoba bi ga trebala primiti, zahvaliti se na njemu i biti sretna što je uspijela privući još jedno srce. Jako je ohrabrujuće čuti pozitivan komentar na djelo.</p>
<p>Ipak, bilo kakva kritika ili savjet, bilo da je pozitivan ili negativan od osobe koja nije profesionalna u toj oblasti bi se trebao u potpunosti ignorisati. Kakav god da je uticaj ostavljen na slušaoce, oni nisu dobar izvor tehničkih savjeta.</p>
<p>Kada muzičar primi profesionalnu kritiku, ona ponekad može biti kontradiktorna. Pa na primjer, jedan može reći kako je djelo bilo savršeno, dok drugi kako je zvuk mutan. Ovo muzičara može ostaviti u neznanju i u zbunjenosti. Ipak postoji način kako da se osoba nosi sa ovim.</p>
<p>Svaki muzičar zna svoju slabost. Muzičar postaje svjestan slabosti kako sve više i više vremena prolazi. Oni bi uvijek trebali moći podnijeti kritiku te vrste bez osjećaja povrijeđenosti. Kada pojedinac primi kritiku, prva stvar koju treba da uradi je da razmisli o njoj i evaulira je sam za sebe. Ako muzičar misli da kritika nije dobra, uvijek je može obrazložiti. Muzičari bi trebali biti otvorenog uma, pa prema tome oni bi uvijek trebali učiti i postajati sve bolji i bolji.</p>
<p>Na kraju, uvijek postoje one individue u društvu koje će svojom kritikom razočarati kreativnog pojedinca. Bilo da je to iz ljubomore, ludila ili zbog njihovih neuspijeha. Ovo se javlja u svakoj vrsti umjetnosti i niko nije pošteđen.</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/kritika-muzici/">Kritika u muzici</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Biografija Elvisa Prislija</title>
		<link>https://www.tekstovi.ba/biografija-elvisa-prislija/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 22 Mar 2013 12:18:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tekstovi]]></category>
		<category><![CDATA[biografija]]></category>
		<category><![CDATA[Elvis Prisli]]></category>
		<category><![CDATA[muzika]]></category>
		<category><![CDATA[pjesme]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.tekstovi.ba/?p=298</guid>

					<description><![CDATA[<p><i>Kralj rokenrola</i></p>
<p>„Ne kritikuj ono što ne razumiješ. Nikad nisi hodao u cipelama tog čovjeka.“ Ovo je jedna od najpoznatijih izjava Elvisa Prislija, znanog kao kralja rokenrola. Njegovo djetinjstvo je bilo dosta teško i vjerovatno niko ne bi očekivao da je jedna legenda odrastala u tako teškim uslovima.</p>
<p><span id="more-298"></span></p>
<p>Kralj je rođen 8. januara 1935. godine u mjestu Tupelo u Misisipiju, dok je njegov brat blizanac bio mrtvorođena beba. Zbog nedostatka obrazovanja njegov otac Vernon je uzgajao usjeve, a njegova majka Gladis je morala da napusti svoj posao operatera u fabrici kada je ostala trudna sa njim. Porodica se suočila sa &#8230;</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/biografija-elvisa-prislija/">Biografija Elvisa Prislija</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><i>Kralj rokenrola</i></p>
<p>„Ne kritikuj ono što ne razumiješ. Nikad nisi hodao u cipelama tog čovjeka.“ Ovo je jedna od najpoznatijih izjava Elvisa Prislija, znanog kao kralja rokenrola. Njegovo djetinjstvo je bilo dosta teško i vjerovatno niko ne bi očekivao da je jedna legenda odrastala u tako teškim uslovima.</p>
<p><span id="more-298"></span></p>
<p>Kralj je rođen 8. januara 1935. godine u mjestu Tupelo u Misisipiju, dok je njegov brat blizanac bio mrtvorođena beba. Zbog nedostatka obrazovanja njegov otac Vernon je uzgajao usjeve, a njegova majka Gladis je morala da napusti svoj posao operatera u fabrici kada je ostala trudna sa njim. Porodica se suočila sa finansijskom krizom, zbog koje su bili primorani da žive u kolibi.</p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/03/Biografija-Elvisa-Prislija2.jpg"><img loading="lazy" class="aligncenter  wp-image-302" title="Biografija Elvisa Prislija" alt="Upoznajte Elvisa" src="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/03/Biografija-Elvisa-Prislija2.jpg" width="425" height="411" srcset="https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/03/Biografija-Elvisa-Prislija2.jpg 531w, https://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2013/03/Biografija-Elvisa-Prislija2-300x290.jpg 300w" sizes="(max-width: 425px) 100vw, 425px" /></a></p>
<p>U toku njegovog odrastanja, slobodno vrijeme je provodio u crkvi, gdje je naučio da pjeva. U 5. razredu osnovne škole se prijavio na takmičenje u pjevanju, na zahtjev učiteljice. Njegov talent u pjevanju mu je omogućio da osvojio 2. mjesto, nagradu od 5 dolara i kartu za besplatnu vožnju.</p>
<p>Njegova majka se uvijek zaštitnički odnosila prema njemu, pa je čak morao nositi vlastiti pribor za jelo u školskoj kantini. Kada je jednom za rođendan tražio bicikl, ona ga je nagovorila da se ipak odluči za gitaru. Njegov ujak i pastor postali su njegovi učitelji gitare, što je i bio početak njegove karijere.</p>
<p>U toku adolescentskih godina, preselio se u Memfis. Roditelji su radili kako bi omogućili hranu, a on je bio poprilično stidljiv, ljubazan i pasivan prema mnogim stvarima. U toku kriznih godina, kopao je po smeću tražeći stvari koje su se mogle opet iskoristiti i nosio ocu. Kasnije mu je otac osuđen zbog falsifikovanja, jer je na primljenom čeku izmjenio iznos novca.</p>
<p>1954. godine njegova karijera u Memfisu počinje i on potpisuje ugovor sa izdavačkom kućom. Nedugo poslije toga, on postaje internacionalno poznat  svojim unikatnim zvukom i stilom. Razbio je barijere koje su u to vrijeme bile aktuelne i predstavio nešto novo. Najpoznatiji je po svojim izvedbama u Las Vegasu koje su mu promijenile život. U globalu on je prodao više od milijardu ploča, što nijedan pjevač nije uspio. Zanimljiva činjenica je da je služio u američkoj vojsci bez privilegija kakve je mogao imati, s obzirom da je bio najpopularnija ličnost na planeti.</p>
<p><i>„It’s a Matter of Time”</i></p>
<p>Njegov talent, dobar izgled, senzualnost, harizma i smisao za humor privukli su milione obožavatelja. Dovoljno je samo spomenuti njegovo ime i mnogi će se sjetiti prvo njega. Elvis je preminuo u Memfisu, Grejslendu, 16. avgusta 1977. godine.</p>
<p><b>Biografija Elvisa Prislija je poprilično bogata i raznolika</b>. Osoba koja je imala 15 nominacija za Gremija, dobila nagradu za životno djelo u 36 godini i postala jedna od 10 najmlađih, a najplaćenijih osoba na svijetu, zaista je izuzetna.</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/biografija-elvisa-prislija/">Biografija Elvisa Prislija</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako odabrati najbolje pjesme za vjenčanje</title>
		<link>https://www.tekstovi.ba/kako-odabrati-najbolje-pjesme-za-vjencanje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 30 Oct 2012 11:27:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tekstovi]]></category>
		<category><![CDATA[muzika]]></category>
		<category><![CDATA[odabir]]></category>
		<category><![CDATA[pjesme]]></category>
		<category><![CDATA[svadba]]></category>
		<category><![CDATA[vjenčanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.tekstovi.ba/?p=51</guid>

					<description><![CDATA[<p><em>&#8230;a da svima bude lijepo</em></p>
<p>Planirate svoje vjenčanje i glavni problem je kako da ugodite svima? Krenite malim koracima i definišite neke osnovne stvari prije nego što se odlučite za bend, DJ-a i plaćanje istih, kako biste napravili kompromis jer vjerovatno vaša baka ne uživa u istoj muzici kao kum ili mladina nećaka, a želite da se svi provedu, ipak vaše vjenčanje treba da ostane svima u lijepom pamćenju, zar ne?</p>
<p><span id="more-51"></span></p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2012/12/pjesma-za-vjencanje.jpg"><img loading="lazy" class=" wp-image-103 aligncenter" title="Kako odabrati najbolje pjesme za vjenčanje" src="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2012/12/pjesma-za-vjencanje.jpg" alt="Pjesma za vjenčanje" width="543" height="362" /></a></p>
<p><strong>Kako odabrati najbolje pjesme za vjenčanje? </strong>Prvo razmislite o prostoru u kom se održava proslava vjenčanja. Gledajte da je prostor akustičan i da se zvuk ne gubi mnogo, kao &#8230;</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/kako-odabrati-najbolje-pjesme-za-vjencanje/">Kako odabrati najbolje pjesme za vjenčanje</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>&#8230;a da svima bude lijepo</em></p>
<p>Planirate svoje vjenčanje i glavni problem je kako da ugodite svima? Krenite malim koracima i definišite neke osnovne stvari prije nego što se odlučite za bend, DJ-a i plaćanje istih, kako biste napravili kompromis jer vjerovatno vaša baka ne uživa u istoj muzici kao kum ili mladina nećaka, a želite da se svi provedu, ipak vaše vjenčanje treba da ostane svima u lijepom pamćenju, zar ne?</p>
<p><span id="more-51"></span></p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2012/12/pjesma-za-vjencanje.jpg"><img loading="lazy" class=" wp-image-103 aligncenter" title="Kako odabrati najbolje pjesme za vjenčanje" src="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2012/12/pjesma-za-vjencanje.jpg" alt="Pjesma za vjenčanje" width="543" height="362" /></a></p>
<p><strong>Kako odabrati najbolje pjesme za vjenčanje? </strong>Prvo razmislite o prostoru u kom se održava proslava vjenčanja. Gledajte da je prostor akustičan i da se zvuk ne gubi mnogo, kao i da mnogo ne zvoni, a ako niste baš neki ekspert, sigurno ćete naći nekog muzičara među prijateljima. Zatim razmislite o tome kakvo vjenčanje želite, da li možda bučnije, sa življom muzikom ili nešto malo suptilnije, ali vodite računa o starosnim grupama među zvanicama. U svakom slučaju gledajte da uvrstite na repertoar nešto za svakoga. Ako niste ljubitelj narodnjaka, kompromis sa starijim osobama možete naći u suptilnijim oblicima tog žanra, tipa sevdalinki i starogradske muzike, a ako je suprotno, pokušajte naći nešto i za one koji vole zabavnu muziku, jer postoji mnogo bezvremenskih i opštepoznatih hitova ex-yu muzike koji će prijati svačijem ukusu. Najbitnije je da izbor pjesama prati atmosferu koju želite da napravite na vašem vjenčanju, i da za ključne momente odredite vama i vašoj boljoj polovini neke važne pjesme koje su vam obojile vezu. Tako da za prvi ples odaberete vama omiljenu pjesmu (svaki par ima svoju pjesmu zar ne?), za tortu neki stari ljubavni klasik, kao znak ljubavi koja će trajati itd. A svakako ostavite prostora i rodbini da naruči poneku pjesmu, to im ne smijete oduzeti.</p>
<p>Daćemo vam samo neke primjere bezvremenskih hitova koji će prijati svim generacijama: poznate sevdalinke (Mito bekrijo, Žute dunje itd.), stari hitovi Marine Perazić i Tajči, Riblja Čorba itd. Uglavnom poznajete sve zvanice, samo razmislite o tome šta kome prija i nađite sredinu. Tako ćete odabrati najbolje pjesme za vjenčanje.</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/kako-odabrati-najbolje-pjesme-za-vjencanje/">Kako odabrati najbolje pjesme za vjenčanje</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kako naći ideju za tekst pjesme</title>
		<link>https://www.tekstovi.ba/kako-naci-ideju-za-tekst-pjesme/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 30 Oct 2012 11:20:30 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tekstovi]]></category>
		<category><![CDATA[ideja]]></category>
		<category><![CDATA[inspiracija]]></category>
		<category><![CDATA[muzika]]></category>
		<category><![CDATA[pisanje]]></category>
		<category><![CDATA[tekstovi pjesama]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://www.tekstovi.ba/?p=46</guid>

					<description><![CDATA[<p><em>Savjeti za pronalaženje inspiracije</em></p>
<p>Iako ideje za tekstove pjesama uglavnom dolaze kad ih najmanje očekujete, ponekada nemate baš previše vremena za čekanje inspiracije da “dođe”. Evo nekih savjeta kako da razmišljate u smjeru lakog generisanja ideja kada morate u što skorijem roku napisati tekst za pjesmu.</p>
<p><span id="more-46"></span></p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2012/12/ideja-za-tekst-pjesme.jpg"><img loading="lazy" class="wp-image-99 aligncenter" title="Kako naći ideju za tekst pjesme" src="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2012/12/ideja-za-tekst-pjesme.jpg" alt="Ideja za tekst pjesme" width="472" height="314" /></a></p>
<p>Iako su nekada postojale muze, nismo sigurni da danas svaki tesktopisac posjeduje svoju, a kako je ljudska svijest logički mnogo napredovala od starih vremena, ponekad je lako naći ideju ali teško dati lirski, emotivni prizvuk tekstu koji napišete. <strong>Kako naći ideju za tekst pjesme? </strong>Sve ideje dolaze iz života, pa čak i kada su &#8230;</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/kako-naci-ideju-za-tekst-pjesme/">Kako naći ideju za tekst pjesme</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>Savjeti za pronalaženje inspiracije</em></p>
<p>Iako ideje za tekstove pjesama uglavnom dolaze kad ih najmanje očekujete, ponekada nemate baš previše vremena za čekanje inspiracije da “dođe”. Evo nekih savjeta kako da razmišljate u smjeru lakog generisanja ideja kada morate u što skorijem roku napisati tekst za pjesmu.</p>
<p><span id="more-46"></span></p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2012/12/ideja-za-tekst-pjesme.jpg"><img loading="lazy" class="wp-image-99 aligncenter" title="Kako naći ideju za tekst pjesme" src="http://www.tekstovi.ba/wp-content/uploads/2012/12/ideja-za-tekst-pjesme.jpg" alt="Ideja za tekst pjesme" width="472" height="314" /></a></p>
<p>Iako su nekada postojale muze, nismo sigurni da danas svaki tesktopisac posjeduje svoju, a kako je ljudska svijest logički mnogo napredovala od starih vremena, ponekad je lako naći ideju ali teško dati lirski, emotivni prizvuk tekstu koji napišete. <strong>Kako naći ideju za tekst pjesme? </strong>Sve ideje dolaze iz života, pa čak i kada su apstraktne, jer su upravo naše misli naš život. Tako da bilo da pišete o ljubavi, nekoj socijalnoj temi ili filozofskom pristupu nekom dijelu života, sve je to naš život. Počnite da razmišljate o svijetu unutar i izvan sebe i shvatićete da bukvalno o svemu možete pisati. Ono što tekstu daje poetsku notu je samo emocija sa kojom pristupate ideji. Na primjer kada pišete o ljubavi, to je prevelik pojam, pa ga, da bi postao konkretna ideja morate malo uže definisati, tipa: nesretna ljubav, ispunjena ljubav, dugo čekana ljubav itd. Nakon što to uradite morate zauzeti ugao gledanja da olakšate pisanje, tipa: da li ćete pisati kao posmatrač ili kao akter, sudionik u toj ljubavi. I treće, i najvažnije, konkretizacija te ideje tako što ćete se uživiti u ulogu iz koje pišete &#8211; uživite se u ulogu ostavljenog ljubavnika ili nekog ko samo razmišlja o ljubavi, jer svi to zapravo i proživljavamo u životu.</p>
<p>Ako i dalje samo ne možete da nađete dobru ideju, tražite je tako što ćete slušati muziku, čitati knjige, novine, blogove, gledati filmove, gledati stare fotografije da izazovete emocije u sebi, svirati neki instrument, baviti se sportom, družiti se- uglavnom sve stvari koje aktiviraju dotok kiseonika i tjeraju vaš mozak da bolje radi. Takođe, razgovarajte o tome sa prijateljima jer je “brainstorming” često veoma efikasan u generisanju ideja. Bitno je samo da “otvorite oči”, inspiracija je sigurno tu negdje u blizini!</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba/kako-naci-ideju-za-tekst-pjesme/">Kako naći ideju za tekst pjesme</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://www.tekstovi.ba">Tekstovi</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
