Anksioznost je emocionalno stanje koje se često opisuje kao osjećaj tjeskobe, napetosti i zabrinutosti, a može se javiti u različitim životnim okolnostima. Iako je normalno povremeno se osjećati anksiozno – primjerice pred ispit, razgovor za posao ili važne životne odluke – kod nekih osoba anksioznost postaje svakodnevna i dugotrajna pojava.
Kada briga i strah počnu utjecati na svakodnevno funkcioniranje, govorimo o anksioznim poremećajima. Osjećaj nelagode, ubrzano disanje, pojačano znojenje, problemi sa spavanjem i stalno preispitivanje vlastitih misli neki su od uobičajenih simptoma. Ona nije znak slabosti – to je stvarno psihičko stanje koje može značajno otežati život ako se ne prepozna i ne tretira na vrijeme.
Sadržaj
Uzroci i okidači anksioznosti
Anksioznost može imati različite uzroke, često isprepletene. Genetska predispozicija, rani obrasci ponašanja u djetinjstvu, stresni događaji poput traume, gubitka voljene osobe, preseljenja ili prekida veze mogu biti snažni okidači. Osim toga, moderan način života – stalna dostupnost, pritisci uspjeha, financijske brige i društvene usporedbe – dodatno pojačavaju anksioznost.
Anksioznost uključuje osjećaj nelagode, ubrzano disanje, pojačano znojenje, problemi sa spavanjem i stalno preispitivanje vlastitih misli neki su od uobičajenih simptoma
Također, kronični stres i premorenost mogu narušiti ravnotežu hormona i kemikalija u mozgu, što pridonosi osjećaju strepnje i tjeskobe. Nije neuobičajeno da osobe s anksioznošću imaju i druge teškoće, poput depresije, nesanice ili paničnih napada. Važno je osvijestiti osobne okidače i razumjeti da je to stanje koje se može razumjeti i postupno ublažiti.
Tjelesno se mogu očitovati kroz ubrzan rad srca, plitko disanje, znojenje, drhtavicu, napetost mišića ili probleme s probavom. Emocionalni simptomi uključuju stalnu zabrinutost, osjećaj straha, razdražljivost i nemir. Kognitivno, osoba može imati teškoće s koncentracijom, stalno očekivati najgore ili osjećati kao da gubi kontrolu nad situacijama.
Neki ljudi doživljavaju i panične napade, koji su intenzivni valovi straha praćeni fizičkim simptomima. Važno je naglasiti da se simptomi razlikuju od osobe do osobe te da ne mora svatko doživjeti sve navedeno.
Podrška i načini liječenja
Postoji više načina za suočavanje s anksioznošću, a prvi korak je priznati da postoji problem. Razgovor s bliskom osobom, liječnikom ili psihologom može olakšati početak procesa. Kognitivno-bihevioralna terapija jedan je od najučinkovitijih oblika psihoterapije za anksiozne poremećaje, jer pomaže osobi promijeniti način razmišljanja i ponašanja u stresnim situacijama.
Anksioznost: Znakovi i mogućnosti liječenja anksioznog poremećaja.
U nekim slučajevima koristi se i farmakoterapija, posebno ako je anksioznost vrlo izražena i dugotrajna. Također, tehnike opuštanja, redovita tjelovježba, meditacija i pravilna rutina spavanja značajno doprinose ublažavanju simptoma. Individualni pristup i kontinuirana podrška ključni su u procesu ozdravljenja.
